- Gradovi
- Dijalog i servis
- Newsroom
- Medijski kutak
- O nama
Austrijska prijestonica bilježi veliki uspjeh u borbi protiv klimatskih promjena – emisije stakleničkih gasova smanjene su za 31 posto od 2005. godine, a u 2023. za dodatnih 11 posto, što premašuje nacionalni prosjek.
Prema podacima austrijskog Zavoda za zaštitu okoline, najveći pad zabilježen je u sektorima energije, zgrada i saobraćaja, zahvaljujući manjoj upotrebi fosilnih goriva, prelasku na obnovljive izvore i snažnim ulaganjima u javni prevoz i biciklističku infrastrukturu.
Gradonačelnik Michael Ludwig poručuje: „Klimatska zaštita u Beču nije samo plan, već stvarnost. Postavili smo temelje za ambiciozne ciljeve, poboljšali kvalitet zraka i života za više od dva miliona ljudi.“ Grad planira dostići klimatsku neutralnost do 2040. godine.
Veliki pomaci ostvareni su u grijanju – smanjena je upotreba prirodnog gasa, a sve više zgrada prelazi na obnovljive sisteme. U saobraćaju se bilježi pad potrošnje dizela kod teških teretnih vozila.
Beč je od 2020. godine pet puta povećao solarne kapacitete i do 2030. želi dostići 800 megavata maksimalne snage (MWp), što bi moglo pokriti potrebe četvrtine domaćinstava. Paralelno se transformišu javni prostori – uređeno je preko pola miliona kvadrata zelenih površina, uključujući 18 novih parkova, s ciljem borbe protiv urbanih vrućina.
U novogradnji je zabranjeno uvođenje fosilnih sistema grijanja, a program „Riješimo se gasa“ širi se s 100 na 200 zgrada koje prelaze na održive izvore. Beč ulaže i u kružnu ekonomiju kroz strategiju grada bez otpada – fokusirajući se na reciklažu, popravke i pametno upravljanje resursima.
Grad razvija i strategiju za očuvanje biodiverziteta: stvaraju se nova zaštićena područja, kao što je Park biodiverziteta u Donaustadtu ili prirodna oaza na prostoru nekadašnje ranžirne stanice Breitenlee.
„Zeleni projekti znače čišći zrak, bolje zdravlje, niže troškove i kvalitetniji život. U tome je snaga zelene tranzicije“, zaključuje član bečke gradske vlade za klimu Jürgen Czernohorszky.
