- Gradovi
- Dijalog i servis
- Newsroom
- Medijski kutak
- O nama
Oko četiri milijarde ljudi širom svijeta pati od glavobolje, dok kod više od 356 miliona veći dio života prođe sa nekom vrstom glavobolje. Čak više od milijardu ljudi pati od migrene, od kojih samo u Austriji jedan milion.
Pacijenti s migrenom danas često mogu biti liječeni visokoefikasnim terapijama, a ipak, oko 50 posto njih nikada nije potražilo medicinsku pomoć.
Nedavno objavljeni zdravstveni vodič "Glavobolja. Pravilno identifikovati i ciljano liječiti" Medicinskog univerziteta u Beču pruža sveobuhvatan i naučno utemeljen pregled o ovoj bolesti kao i širok spektar liječenja migrene i drugih oblika glavobolja.
Glavobolje se često i dalje bagatelizuju kao subjektivni problem ili čak stanje dobrobiti, iako je glavobolja, nakon moždanog udara i demencije, treći najčešći razlog gubitka zdravlja. Osobe s migrenom i dalje se suočavaju s mitovima poput "migrenska ličnost" (orijentisanosti na postignuća, ambicije, perfekcionizam, opsesivnosti) ili uvjerenjem da se ionako ništa ne može učiniti.
"Ovakve predstave ne samo da su pogrešne, već su i odgovorne za to što se glavobolje često dijagnostikuju s velikim zakašnjenjem i ne liječe efikasno", ističu sa Klinike za neurologiju Medicinskog univerziteta u Beču. Jasni biološki uzroci posebno kod migrene su sada naučno potvrđeni. Mehanizmi bolesti su definisani i razvijene su ciljane visokoefikasne terapije.
Naučnoj provjeri podvrgnuti su i mnogi faktori koji se smatraju okidačima za napade glavobolje. "Okidači migrene su vrlo individualni i ne mogu se generalizovati", ističu neurolozi. Tako je jedno istraživanje u kojem je učestvovalo ovaj univerzitet pokazalo da određeni vremenski uslovi povećavaju i smanjuju rizik od migrene.
"Zahvaljujući značajnim napretcima, danas možemo poboljšati kvalitet života pacijenata s migrenom u većini slučajeva", ohrabruju stručnjaci za glavobolje.
Za pacijente s migrenom danas postoje raznovrsne mogućnosti liječenja koje se primjenjuju prema individualnim potrebama. Cilj liječenja je da se akutni napad smiri u roku od dva sata, a da se kod čestih napada broj dnevnih migrena smanji za najmanje 50 posto. Potrebno je i aktivno učešće pacijenata.
To uključuje dovoljno unosa tečnosti, redovne obroke i dovoljno sna, kao i aerobne vježbe ili tehnike opuštanja. Važno je da se pacijenti aktivno uključe i ne oslanjaju samo na pasivne terapije poput akupunkture, lijekova ili drugih mjera. Posebni pristupi su potrebni kod djece i adolescenata, trudnica i osoba starijih od 60 godina.
