Energetski efikasna gradnja i stanovanje postaju sve važniji segmenti u borbi protiv klimatskih promjena i očuvanja okoliša. Nedavno održani stručni simpozij u austrijskoj prijestonici je ponudio uvid u dostignuća, mogućnosti i granice ove oblasti, okupljajući stručnjake, akademike i praktičare iz različitih oblasti.
Jedno od značajnih dostignuća u ovoj oblasti je izgradnja prvog studentskog doma u Evropi u pasivnoj gradnji prije 19 godina u Beču. Od tada, još pet takvih domova je sagrađeno, čime je ne samo osigurana povoljnija i ekološki prihvatljivija opcija stanovanja za studente u smislu nižih troškova grijanja, već je postavljen i model za zaštitu okoliša koji se može primijeniti i izvan granica Austrije.
Beč je najveći univerzitetski grad na njemačkom govornom području. Studenti iz cijelog svijeta postaju ambasadori ekološke gradnje i stanovanja te jače svijesti o okolišu. Zahvaljujući subvencijama, još uvijek je moguće osigurati dovoljno mjesta za stanovanje studenata.
Prvi studentski dom u pasivnoj gradnji u svijetu izgradila je Austrijska agencija za međunarodnu mobilnost i saradnju u obrazovanju, nauci i istraživanju (OeAD) 2005. godine u Beču.
Od tada su stvoreni drugi uspješni energetski efikasni pilot projekti poput „GreenHouse“ - kuća gotovo nulte energije - ili „Pop up Dorms“, prvi mobilni studentski dom na svijetu prema standardima pasivne gradnje. Danas u Austriji postoji osam energetski efikasnih (pasivnih ili pasivnih plus) OeAD studentskih domova, od kojih se šest nalazi u Beču. Uspješna kombinacija pristupačnog i održivog studentskog stanovanja u Beču je do danas međunarodni model.
„U prosječnom studentskom domu u pasivnoj gradnji troši se znatno manje energije nego u konvencionalno izgrađenoj zgradi. Struja se ubacuje u mrežu putem solarnih sistema“, objasnio je Alfred Petritz, direktor građevinske kompanije MIGRA, koja je izgradila prvi studentski dom u Beču.
Strategija Smart Klima City Beč, koju su usvojile gradske vlasti Beča, predviđa da grad do 2040. godine potpuno odustane od fosilnih izvora grijanja. Nedavno u tu svrhu izmjenjen građevinski zakon postavlja ključne temelje za to. Ovo je najopsežnija izmjena zakona u vezi sa klimatskom zaštitom i prilagodbom klimatskim promjenama u Austriji.
Jedan od ključnih izazova je osigurati pristupačnost ovakvih rješenja za širu populaciju, kao i adekvatnu infrastrukturu za podršku ovim tehnologijama. Vrlo je važna saradnja između privatnog i javnog sektora kako bi se omogućilo daljnje napredovanje u ovoj oblasti.