- Gradovi
- Suradnja i aktivnosti
- Novosti
- Medijski kutak
- O nama
Podaci iz 2023. godine pokazuju da čak tri četvrtine Bečana izabire klimatski prihvatljiv oblik mobilnosti te koristi javni prijevoz, bicikl ili udaljenosti prelazi pješice. Usto je austrijska metropola prošle godine izbrojala čak dvanaest milijuna biciklista.
Prema najnovijim podacima iz 2023. godine čak 32 posto Bečana svaki dan koristi javni prijevoz, 32 posto dnevne rute prelazi pješice, a deset posto vrijedno okreće pedale. Modalni udio klimatski prihvatljive mobilnosti tako iznosi čak 74 posto. U usporedbi s 2022. godinom, korištenje javnog prijevoza skočilo je s 30 na 32 posto, a bicikla s devet na deset posto. Pješačenje je s 32 posto i dalje znatno više nego u vrijeme prije pandemije. U usporedbi s ostalim europskim gradovima, korištenje osobnog automobila pri dnu je ljestvice te iznosi svega 26 posto. Podaci posljednjih 30 godina pokazuju kako vožnja osobnim automobilom neprestano opada u korist javnog prijevoza: 1993. modalni udio u prijevozu automobilom iznosio je 40 posto.
Kako je član bečkog poglavarstva za gospodarstvo Peter Hanke istaknuo, Grad Beč neprestano ulaže u širenje i poboljšanje infrastrukture kako bi Bečanima ponudio najbolji javni prijevoz na svijetu. Povećani udio korištenja javnog prijevoza pokazuje kako je on ekološki najprihvatljiviji oblik mobilnosti u austrijskoj prijestolnici. Tome je pridonijela i nabava velikih električnih autobusa, niskopodnih tramvaja s pragom na visini od 215 milimetara što ih čini najnižima na svijetu te vlakova podzemne željeznice nove generacije.
Porastu biciklističkog prometa veseli se i članica bečkog poglavarstva za mobilnost Ulli Sima. Dok je biciklistički promet prije trideset godina bio na svega tri posto, 2019. godine skočio je na sedam, a prošle na čak deset posto, ističe Sima. Tako je 2023. godine u Beču registrirano gotovo dvanaest milijuna biciklista na 18 automatskih brojača, što je tri posto više nego godinu prije. Najveći porast broja biciklista bio je u ulici Operngasse. S preko 1,32 milijuna prebrojanih biciklista srušen je rekord iz 2019. kada ih je zabilježeno 1,27 milijuna. Automatski brojači na lokacijama Praterstern i Praterbrücke neprekidno bilježe visok broj biciklista, točnije njih milijun. Upravo je ondje, kao i u ulicama Lassallestraße i Argentinierstraße, a sve su spomenute lokacije dio bečke „mega“ biciklističke staze, vidljivo koliko je važno ulaganje u biciklističku povezanost grada. Velike investicije se itekako isplate, samo prošle godine uloženo je 35 milijuna eura. U okviru toga nastavljaju se radovi na „mega“ biciklističkoj stazi koja će biti puštena u promet tijekom sljedeće godine. Također, zahvaljujući 46 projekata ove će se godine izgraditi dodatnih 20 kilometara staza.
Izgradnja pješačke infrastrukture u Beču uvijek ide ruku pod ruku s ozelenjivanjem i sađenjem drveća pa ne čudi da je udio stanovnika austrijske metropole koji se kreću pješice na visokih 32 posto. Bečani su u vrijeme pandemije koronavirusa počeli više hodati. Baš zato Grad Beč neprestano ulaže u poboljšanje pješačke infrastrukture, kao što je proširenje nogostupa do šest metara u ulici Thaliastraße te postavljanje fontana, česmi koje ispuštaju vodenu maglicu, klupa kao i sadnja drveća. Osim toga, provode se i brojne mjere za smirivanje prometa u mnogim dijelovima grada kao što je slučaj u 10. okrugu Favoriten u kojem nastaje prvi bečki „superblok“.
Grad Beč postavio je jasan cilj, a to je da infrastrukturu klimatski prihvatljive mobilnosti i dalje proširuje i poboljšava. Inicijative za ostvarenje plana da Beč postane klimatski neutralan grad do 2040. odvijaju se na svim razinama. Brojke svakako pokazuju koliko Bečani cijene ekološki prihvatljiva prijevozna sredstva.
Prema najnovijim podacima iz 2023. godine čak 32 posto Bečana svaki dan koristi javni prijevoz, 32 posto dnevne rute prelazi pješice, a deset posto vrijedno okreće pedale. Modalni udio klimatski prihvatljive mobilnosti tako iznosi čak 74 posto. U usporedbi s 2022. godinom, korištenje javnog prijevoza skočilo je s 30 na 32 posto, a bicikla s devet na deset posto. Pješačenje je s 32 posto i dalje znatno više nego u vrijeme prije pandemije. U usporedbi s ostalim europskim gradovima, korištenje osobnog automobila pri dnu je ljestvice te iznosi svega 26 posto. Podaci posljednjih 30 godina pokazuju kako vožnja osobnim automobilom neprestano opada u korist javnog prijevoza: 1993. modalni udio u prijevozu automobilom iznosio je 40 posto.
Kako je član bečkog poglavarstva za gospodarstvo Peter Hanke istaknuo, Grad Beč neprestano ulaže u širenje i poboljšanje infrastrukture kako bi Bečanima ponudio najbolji javni prijevoz na svijetu. Povećani udio korištenja javnog prijevoza pokazuje kako je on ekološki najprihvatljiviji oblik mobilnosti u austrijskoj prijestolnici. Tome je pridonijela i nabava velikih električnih autobusa, niskopodnih tramvaja s pragom na visini od 215 milimetara što ih čini najnižima na svijetu te vlakova podzemne željeznice nove generacije.
Porastu biciklističkog prometa veseli se i članica bečkog poglavarstva za mobilnost Ulli Sima. Dok je biciklistički promet prije trideset godina bio na svega tri posto, 2019. godine skočio je na sedam, a prošle na čak deset posto, ističe Sima. Tako je 2023. godine u Beču registrirano gotovo dvanaest milijuna biciklista na 18 automatskih brojača, što je tri posto više nego godinu prije. Najveći porast broja biciklista bio je u ulici Operngasse. S preko 1,32 milijuna prebrojanih biciklista srušen je rekord iz 2019. kada ih je zabilježeno 1,27 milijuna. Automatski brojači na lokacijama Praterstern i Praterbrücke neprekidno bilježe visok broj biciklista, točnije njih milijun. Upravo je ondje, kao i u ulicama Lassallestraße i Argentinierstraße, a sve su spomenute lokacije dio bečke „mega“ biciklističke staze, vidljivo koliko je važno ulaganje u biciklističku povezanost grada. Velike investicije se itekako isplate, samo prošle godine uloženo je 35 milijuna eura. U okviru toga nastavljaju se radovi na „mega“ biciklističkoj stazi koja će biti puštena u promet tijekom sljedeće godine. Također, zahvaljujući 46 projekata ove će se godine izgraditi dodatnih 20 kilometara staza.
Izgradnja pješačke infrastrukture u Beču uvijek ide ruku pod ruku s ozelenjivanjem i sađenjem drveća pa ne čudi da je udio stanovnika austrijske metropole koji se kreću pješice na visokih 32 posto. Bečani su u vrijeme pandemije koronavirusa počeli više hodati. Baš zato Grad Beč neprestano ulaže u poboljšanje pješačke infrastrukture, kao što je proširenje nogostupa do šest metara u ulici Thaliastraße te postavljanje fontana, česmi koje ispuštaju vodenu maglicu, klupa kao i sadnja drveća. Osim toga, provode se i brojne mjere za smirivanje prometa u mnogim dijelovima grada kao što je slučaj u 10. okrugu Favoriten u kojem nastaje prvi bečki „superblok“.
Grad Beč postavio je jasan cilj, a to je da infrastrukturu klimatski prihvatljive mobilnosti i dalje proširuje i poboljšava. Inicijative za ostvarenje plana da Beč postane klimatski neutralan grad do 2040. odvijaju se na svim razinama. Brojke svakako pokazuju koliko Bečani cijene ekološki prihvatljiva prijevozna sredstva.
