Znanstvenici sa Sveučilišta u Beču razvili su novu, bržu metodu transformacije alkena.
Alkeni su sastavni elementi, točnije organske molekule čiji su atomi ugljika povezani dvostrukom vezom, a njihova je važnost doista golema. Njihova primjena obuhvaća brojna polja, primjerice farmaciju, proizvodnju mirisa i petrokemiju, a pretvorba alkena u nove produkte osobito je zanimljiva. Sveučilište u Beču na čelu s Nunom Maulideom razvilo je novu metodu pretvaranja alkena u složenije produkte.
Kemičari sa Sveučilišta u Beču tako su po prvi puta za transformaciju alkena koristili takozvani plešući naboj i na taj način izbjegli ugradnju dodatnih molekularnih fragmenata koji su se, za potrebe transformacije, do sada koristili.
Nova je metoda svakako brža i učinkovitija, posebice uzmemo li u obzir činjenicu da su se spomenuti molekularni fragmenti nakon pretvorbe morali ukloniti. Ovo revolucionirano otkriće rasplesalo je svijet kemičara, a sve je detalje objavio renomirani časopis Nature.
Tim s Instituta za organsku kemiju Sveučilišta u Beču došao je do sljedeće spoznaje: ako se alkenu doda komponenta, stvara se naboj koji doslovce pleše oko molekule dok ne dosegne položaj u kojem može biti imobiliziran istom prethodno uvedenom komponentom. Zvuči jednostavno, no to nikako nije slučaj. Najprije je bilo potrebno istražiti koja bi bila idealna temperatura te koliko bi takva reakcija trebala trajati, kao i na koji način reagense i otapala treba optimirati da bi se sve odvilo u skladu s predviđanjima. Dobra je vijest da ova metoda funkcionira i s jednostavnijim alkenima.
Zahvaljujući uspjehu ove metode, znanstvenici će uštedjeti mnogo dragocjenog vremena i resursa, a smanjit će se i troškovi, a sve je to dobrodošlo posebice kada je o proizvodnji lijekova riječ.