Budući da su Beč i Zagreb u topografskom smislu slični, oba se grada suočavaju s gotovo jednakim izazovima kad je riječ o ophođenju s divljim životinjama. Tema je to koja u mnogim urbanim sredinama sve više dobiva na značaju. Na inicijativu hrvatskog glavnog grada 15. travnja 2025. održana je online radionica o upravljanju divljim životinjama na primjeru bečkog znanja i iskustva.

Na samom su početku radionice predstavnici zagrebačke gradske uprave i Zoološkog vrta Grada Zagreba iznijeli probleme na koje nailaze. Divlje svinje prelaze ceste, lisice lutaju gradom, a vrane su čovjeka napale već nekoliko puta. Spomenuti i mnogi drugi primjeri stvaraju probleme u gradu i zabrinjavaju građane.

Bečka služba za divlje životinje - mjesto za pomoć ljudima i životinjama

Suživot između ljudi i divljih životinja u Beču funkcionira prilično dobro, što je posebno impresivno s obzirom na činjenicu da više od 50 posto grada čine zelene površine. Mnoge divlje životinje žive u neposrednoj blizini bečkih stanovnika jer ih ljudi većinom ne progone. Osim toga, Beč ima i 20 vlastitih lovišta ukupne površine oko 10.200 hektara. Za upravljanje divljim životinjama u austrijskoj prijestolnici zadužena je Bečka služba za divlje životinje koja djeluje u sklopu Magistratskog odjela za upravljanje šumama i poljoprivrednim posjedima (MA 49). Ova služba građanima nudi pomoć putem posebne telefonske linije za hitne slučajeve. U 2024. godini zabilježeno je oko 13.000 poziva, a građanima se savjetom pomoglo oko 4.000 puta bilo telefonski, bilo na terenu. Uvođenje mjera poput otvaranja stanice za divlje životinje te lokacija na kojima građani mogu predati pronađene divlje životinje - takozvanih kutija za pronađene divlje životinje – pokazale su se kao izrazito uspješno rješenje koje olakšava brigu o divljim životinjama. Prošle je godine oko 50 posto pronađenih divljih životinja predano upravo putem sustava „kutija za pronađene divlje životinje“, a 3.000 životinja primilo je potrebnu pomoć i njegu u stanicama za divlje životinje

Velik problem u Beču predstavljaju divlje svinje koje sve češće prodiru u urbana područja. Ipak, stalni nadzor omogućuje brze reakcije. U posljednjih je pet godina na takozvanim žarišnim točkama pomoću živolovki ulovljeno 170 divljih svinja i to isključivo noću. Golubovi su također bili važna tema bečko-zagrebačke razmjene znanja i iskustava. U Beču je trenutačno dom pronašlo između 50.000 i 60.000 gradskih golubova, a prisutne su i brojne druge vrste golubova. Cilj je u gradu očuvati zdravu populaciju golubova koja je prilagođena staništu. Jedna od mjera uključuje postavljanje golubinjaka u kojima se životinje hrane na primjeren način. Zahvaljujući tome golublji izmet, koji u slučaju nepravilnog hranjenja zagađuje grad, više ne predstavlja problem. Pored golubova, u Beču živi između 370 i 400 dabrova, čija se populacija, kao strogo zaštićena vrsta, pomno prati i nadzire. 

Očuvanje bioraznolikosti u velikom gradu

U austrijskom velegradu nerijetko dolazi do kontakta između ljudi i životinja, a stanovništvo je spram životinja prijateljski nastrojeno te pokazuje visoku razinu tolerancije. Gradu je važno očuvati raznolikost vrsta, genetsku raznolikost te raznolikost staništa pri čemu ključnu ulogu ima gradsko planiranje u skladu s ekologijom divljih životinja. U zakonodavnom smislu, temelj svih bečkih odluka što se tiče ovih pitanja čine Bečki zakon o lovstvu i Bečki zakon o zaštiti prirode.

Nakon detaljnog izlaganja bečkih stručnjaka uslijedilo je vrijeme za zajedničku raspravu, a postavljena su i brojna zanimljiva te opsežna pitanja. Razmjena iskustava i znanja bila je izuzetno uspješna, a obje su strane pokazale zanimanje za daljnju suradnju.

Više informacija

• Bečka služba za divlje životinje (MA 49) – Grad Beč (njemački jezik)
• Bečka služba za divlje životnije - Odjel za savjetovanje – Grad Beč (njemački jezik)
• Divlje životinje u Beču (PDF) – Grad Beč (njemački jezik)
• Golubovi u Beču – Grad Beč 
• Zoološki vrt Grada Zagreba – Grad Zagreb
• Oporavilište za divlje životinje u Zagrebu – Grad Zagreb